Većina bolesnika ulazi u transplantaciju jetre pothranjena, usprkos modernoj medicinskoj skrbi, što može dovesti do značajno lošijeg ishoda operacije, većeg broja komplikacija te većeg mortaliteta. Naime, većinu potencijalnih primatelja jetre čine bolesnici s kroničnom, terminalnom bolesti jetre, neovisno o uzroku koji je doveo do oštećenja. Kod bolesnika s cirozom jetre postupno dolazi do negativnog energetskog disbalansa. Metaboličke se promjene očituju u smislu pojačane razgradnje proteina i gubitka mišićne mase (sarkopenija), smanjenog apetita i nedovoljnog unosa hranjivih tvari. Tako možemo imati ugroženog pretilog bolesnika sa sarkopenijom. Zato je važno prije postupka transplantacije uvrditi nutritivni status, a u ranom postoperativnom razdoblju naglasak je na brzom nutritivnom oporavku, korekciji vitamina i mikronutrijenata te se nastoji što brže započeti peroralna prehrana (prehrana na usta). Od samog početka o vašoj se prehrani brine transplantacijski tim. Prehrana je individualizirana i prilagođena vašim specifičnim potrebama te se pothranjenost u pravilu brzo korigira adekvatnim nemasnim jelovnikom, uz eventualni dodatak enteralnih dodataka. S druge strane, zbog normalizacije metabolizma šećera, masti i proteina, boljeg apetita i povećanog unosa, pothranjenost kao jedna krajnost često prijeđe u drugu – pretilost. Uz ostale nuspojave imunosupresivne terapije (lijekove koji smanjuju imunitet s ciljem sprečavanja odbacivanja transplantirane jetre) kao što su povišen krvni tlak, pojava šećerne bolesti, povišenje masnoća u krvi dovode do značajnog porasta kardiovaskularnog rizika i veće opasnosti za moždani ili srčani udar. Zato se prilikom svake kontrole u transplantacijskoj ambulanti vodi posebna pažnja da tjelesna težina ostane u prihvatljivim granicama, korigira se krvni tlak, kontrolira glikemija i masnoće. U slučaju premećaja bilo koje od ovih komponenti, iste se odmah korigiraju lijekovima uz pomoć endokrinologa. Također, postoji i edukacijski centar, koji vodi dijabetolog, a koji provodi informiranje bolesnika o dijabetičkoj dijeti i prehrambenim navikama. Tu su još i ambulante za liječenje pretilosti gdje se mogu dobiti informacije i podrška pri smanjenju tjelesne težine. Preporuka je i držati se zdravih životnih navika, kretati se i uključiti fizičku aktivnost što ranije, ne pušiti, ne konzumirati alkohol.
Općenito rečeno, najveći izazov suvremene medicine po pitanju nutritivne ravnoteže je spriječiti pothranjenost na ulasku u proceduru transplantacije jetre te ujedno spriječiti razvoj pretilosti kao druge krajnosti u razdoblju oporavka. Na taj način možemo značajno utjecati na kvalitetu života bolesnika, smanjiti komplikacije i produžiti život.
Diana Ilić, dr.med.
specijalist internist, gastroenterolog
KB Merkur