U sklopu kronične bubrežne bolesti (KBB) dolazi do promjena na svim organskim sustavima. Napredovanjem bolesti promjene na organskim sustavima su izraženije i značajnije utječu na opće stanje bolesnika, njegovu fizičku aktivnost te nesumnjivo i na kvalitetu života bolesnika. Koliko god da danas brojnim terapijskim mogućnostima možemo utjecati na komplikacije kronične bubrežne bolesti, njih u konačnici ne možemo preskočiti ili zaobići.
Funkcionalno oštećenje bubrega određuje se prema nalazu klirensa kreatinina. U današnjoj podjeli kronične bubrežne bolesti ona se dijeli na pet stupnjeva. Također prema Listi oštećenja organizma za uropoetske organe (NN 67/2017 ; Uredba o metodologijama vještačenja) oštećenje bubrega se dijeli na više stupnjeva, ovisno o funkciji bubrega, prisustvu albuminurije, proteinurije, hipertenzije te promjenama na ciljnim organima. Najteži oblici zatajivanja funkcije bubrega koji zahtjeva trajnu dijalizu svrstavaju se u prvi stupanj tjelesnog oštećenja.
Uspješnom transplantacijom bubrega dolazi do normalizacije parametara bubrežne funkcije, korekcije anemije, također bolesnici imaju najčešće uredan sediment urina bez značajne proteinurije. Jednom riječju, dolazi do značajnog tjelesnog oporavka. S druge strane, takvi bolesnici moraju kontinuirano uzimati imunosupresivnu terapiju te su u stalnom povećanom riziku od infekcija, malignih bolesti, kardiovaskularnih i ostalih bolesti. Oni, prema Listi oštećenja organa (NN 67/2017), ostaju i dalje u skupini s prvim stupnjem tjelesnog oštećenja.
Također moramo imati na umu da se bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti vrlo često imaju i brojne bolesti drugih organskih sustava, kao kardiovaskularne bolesti, bolesti osjetila (vida, sluha), bolesti lokomotornih organa i slično, koje mogu značajno utjecati na njihovu kvalitetu života i tjelesne sposobnosti te ovisno o tome mogu utjecati na procjenu tjelesnog oštećenja. Zbog toga je važno da svaki bolesnik čuva svoju medicinsku dokumentaciju, te ju, prilikom potrebe za procjenom tjelesne sposobnosti, predoče u potpunosti. Koliko god da danas živimo u svijetu razvijenog informatičkog sustava, mora se imati na umu da nije uvijek i svagdje vidljiva sva medicinska dokumentacija.
Osim prava na tjelesno oštećenje, bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti, uključujući i bolesnike s transplantiranim bubregom, mogu ostvariti različita prava i socijalne povlastice. O njima se bolesnici najbolje mogu informirati preko udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika.
Izv.prof.dr.sc. Lidija Orlić,
spec.interne medicine, subspec. nefrologije
KBC Rijeka