Jedan od najvažnijih ciljeva nakon transplantacije jetre je, uz što bolje dugoročno preživljavanje, omogućiti bolesniku povratak aktivnom i produktivnom životu. Većina bolesnika u razdoblju prije transplantacije najčešće nije u mogućnosti zadovoljiti zahtjeve radnog mjesta zbog čega koriste dugotrajna bolovanja ili ostaju bez posla. Unatoč značajnom poboljšanju kvalitete života i funkcionalnog statusa, veliki dio bolesnika s transplantiranom jetrom i dalje ne može odgovoriti na zahtjeve radnog mjesta. „Novo normalno stanje“ podrazumijeva trajno uzimanje imunosupresivne terapije, redovite kontrole, zdravu i uravnoteženu prehranu, fizičku aktivnost, uz često prisutan umor i depresiju. Osim navedenog, značajan utjecaj na radnu sposobnost imaju uvjeti rada, odnosno neodgovarajuće zanimanje ili radno mjesto kao i duljina radnog vremena. Stoga, veliki broj bolesnika prolazi postupak vještačenja radne sposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja kako bi ostvarili pravo na invalidsku mirovinu. Invalidska mirovina prvenstveno je namijenjena za populaciju u radno aktivnoj dobi kada, zbog teške i ozbiljne bolesti, ozljeda ili funkcionalnih ispada, osoba ne može nastaviti raditi, odnosno, ne može odgovoriti na zahtjeve dotadašnjeg radnog mjesta. U postupku vještačenja radne sposobnosti liječnici vještaci mogu utvrditi sljedeće ocjene: smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, te postojanje djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti. Smanjenje radne sposobnosti, uz preostalu radnu sposobnost s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, postoji kad se bolesnik može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima i podrazumijeva dodatnu edukaciju. Djelomični gubitak radne sposobnosti utvrđuje se kada bolesnik, s obzirom na zdravstveno stanje, može nastaviti raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja uz poštivanje utvrđenih kontraindikacija te time zadržati radno mjesto, odnosno ostati u svijetu rada. Jednostavnije rečeno, bolesnici kod kojih je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti, mogu se zaposliti, primati plaću, te istodobno proporcionalni dio invalidske mirovine, uz zadržavanje svih prava iz radnog odnosa. Ukoliko su osobe izvan radnog odnosa, odnosno ostanu bez posla, primaju invalidsku mirovinu, što u konačnici pruža izvjesni stupanj sigurnosti za bolesnike uz istodobno otvorenu mogućnost zapošljavanja. Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kod bolesnika koji ne mogu sustavno obavljati bilo koju vrstu posla, odnosno radi se o invalidskoj mirovini u pravom smislu riječi. Vještačenje se obavlja individualno, za svakog pojedinog bolesnika ovisno o specifičnim ograničenjima uzrokovanih bolešću, te s obzirom na zanimanje i zahtjeve radnog mjesta.
Proces vještačenja radne sposobnosti s ciljem ostvarenja prava na invalidsku mirovinu pripada sustavu mirovinskog osiguranja. Postupak pokreće obiteljski liječnik kad smatra da je kod bolesnika došlo do trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti daljnjim liječenjem, obavezno nakon godinu dana neprekinutog bolovanja, te na osobni zahtjev bolesnika. Pokretanje postupka podrazumijeva pripremu izvješća liječnika obiteljske medicine o zdravstvenom stanju bolesnika koje se, zajedno s originalnom medicinskom dokumentacijom i opisom posla, predaje se u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Vještačenje obavljaju liječnici specijalisti različitih specijalnosti u suradnji sa stručnjacima iz drugih područja, a provodi se u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Konačna ocjena radne sposobnosti donosi se u revizijskom postupku u ministarstvu nadležnom za rad. Kako se radi o sustavu mirovinskog osiguranja, ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu uvjetovano je i ostvarenim mirovinskim stažem osiguranja.
U konačnici, bolesnici s transplantiranom jetrom, ovisno o svom zdravstvenom statusu, imaju mogućnost zapošljavanja ili nastavka rada na dotadašnjem ili drugom radnom mjestu, uz zaštitu kroz sustav mirovinskog osiguranja, što značajno može pridonijeti kvaliteti života bolesnika u emocionalnom, socijalnom kao i financijskom smislu. U slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja, u bilo kojem trenutku može se utvrditi potpuni gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu u punom smislu riječi.
Invalidska mirovina prvenstveno je namijenjena za populaciju u radno aktivnoj dobi kada, zbog teške i ozbiljne bolesti, ozljeda ili funkcionalnih ispada, osoba ne može nastaviti raditi, odnosno ne može odgovoriti na zahtjeve dosadašnjeg radnog mjesta.
Dr. sc. Željka Martinović, dr.med.
Samostalni sektor za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike